Vesti :: Više od 3.000 bolesti zapisano u genima
Zamislite da se nalazite na razgovoru za posao – dok razmišljate o tome da li vaša profesionalna biografija odgovara zahtevima poslodavca i da li vaša odevna kombinacija odaje utisak ozbiljne i poslovne osobe, vašeg potencijalnog gazdu zanimaju sasvim druge stvari – da li ste zdravi i da li ćete u bliskoj budućnosti oboleti od neke ozbiljne bolesti zbog koje ćete uzimati „dugometražna” bolovanja. Odgovore na ova pitanja dobiće ako čašu iz koje vam je ljubazno ponudio da popijete sok pošalje u DNK laboratoriju. Ako mislite da je ovo scenario za film naučne fantastike pogrešili ste – u genetičkim laboratorijama danas možete dobiti odgovore na pitanja koje se bolesti mogu nalaziti u vašem zdravstvenom kartonu, odnosno kakve ste karte dobili na DNK lutriji.
Genetičari objašnjavaju da DNK predstavlja naš „prirodni” jedinstveni matični broj, a od kako je 2001. godine iščitan genom čoveka, naučnici pokušavaju da daju odgovore na pitanja – koje smo bolesti nasledili od roditelja i da li postoji način da te bolesti lečimo genskom terapijom.
„Zahvaljujući napretku nauke, danas znamo da je više od 3.000 bolesti nasledno – osim kardiovaskularnih i malignih bolesti od roditelja nasleđujemo i predispoziciju za nastanak dijabetesa, reumatskog artritisa, osteoporoze i brojnih drugih oboljenja. Međutim, važno je razumeti da je većina bolesti poligenski uslovljena – veći broj gena i promena u njihovoj funkcionalnosti dovodi do bolesti, a za razvoj nekog oboljenja veoma je važna i sredina. Na primer: ako su vaši roditelji živeli u siromaštvu, ako su bili pušači i nisu se bavili nikakvom fizičkom aktivnošću, velika je verovatnoća da su oboleli od visokog krvnog pritiska, dijabetesa i da imaju neko pulmološko oboljenje. Da li to znači da su i vama ostavili u nasleđe ove bolesti? I da i ne. Naime, ako se vi zdravo hranite, uzimate antioksidanse, bavite se sportom, ne pušite i niste gojazni, veća je šansa da se neće ispuniti „gensko proročanstvo”, kaže docent dr Goran Brajušković, saradnik Centra za humanu molekularnu genetiku Biološkog fakulteta u Beogradu.
On dodaje da postoje porodice u kojima se jedna kćerka razbolela od karcinoma dojke, a druga nije – iako su dobile isti nasledni materijal.
„Postoje brojni karcinomi koji su nasledni – ne možemo iseći debelo crevo ako imamo predispoziciju da obolimo od malignog tumora, ali možemo ići na kolonoskopiju i otkriti bolest u početnoj fazi kada je potpuno izlečiva. Problem je u tome što u našoj zemlji nema organizovanih skrininga i što se većina zloćudnih tumora otkriva kasno, odnosno kada je bolest uzela maha i metastazirala”, kaže dr Brajušković.
Britanski „Dejli mejl” nedavno je radio istraživanje čiji rezultati govore da se u našem DNK zapisu, odnosno roditeljskoj „zaostavštini” krije budućnost našeg zdravlja, tako da narodna izreka „kakva majka – takva kćerka” ima puno genetsko pokriće. Naime, ustanovljeno je da kćerka svoju prvu menstruaciju dobija otprilike u isto vreme kada i njena majka, žena čija je majka patila od migrene ima 70-80 odsto veći rizik da i sama jednog dana oboli od te boljke, a kćerke čije su majke bolovale od reumatidnog artritisa takođe imaju veću šansu da im ovo oboljenje bude upisano u zdravstveni karton.
Zanimljiva genetika takođe svedoči da, osim prezimena, od roditelja nasleđujemo i rupice na bradi, kovrdžavu kosu, pegice i beli čuperak na glavi. Boja očiju takođe je porodični „brend” – genetička jednačina govori da dva plavooka roditelja moraju dobiti potomka plavih očiju. A na pitanje – koliko osoba u Centru za humanu molekularnu genetiku traži odgovor na pitanje da li dete nosi „odgovarajuće” prezime glasi – svakoga dana naučnici dobiju (barem) jedan zahtev za utvrđivanje očinstva. Zanimljivo je da se sve češće traži utvrđivanje očinstva preko deka, baka, polubraće i polusestara, a dr Goran Brajušković kaže da pred zakonom nema „nedodirljivih”. Ako postoji osnovana sumnja, mogu da se ekshumiraju i pokojnici koji su večni mir pronašli u Aleji zaslužnih građana, ali isključivo po nalogu suda.
Izvor: POLITIKA 17. 09. 2012. god.
Detalji strane
Dodaj!
Postojeće oznake:
, , , ,anesteziologa aorte apoteka apotekama babic bebe bolest bolesti bolnica bolnice broj ceka cekanja celija centar centra centru cepiva deca dece deteta dinara donora ebola godine gradjana gripa imunizacije infarkt inostranstvo inostranstvu institutu jajnika karcinoma kartica klinike krvnih kuka lek lekar lekara lekari lekova lekove lekovi lekovinarecept lečenje listecekanja ljudi loncar misica obolelih operacija operacije organa osiguranja osiguranje osobe pacijenata pacijent pacijenta pacijenti pomoci pomoć prava privatnih privatnim prof protiv raka recept rfzo ristic roditelji sociva srbije srbiji srca torlak transplantacija transplantaciju transplatacijasrca trudnice u usluga ustanova vakcina vakcine vantelesnaoplodnja virus virusa zastitu zdravlja zdravstvenih zdravstveno zdravstvenu zdravstvu zene žena
Na kliničkom centru tri dana sumnjali na EBOLU - [2. Septembar. 2015.]
Lekari spremni za presađivanje rožnjače, čekaju se donori - [17. Avgust. 2015.]
Direktor KC Niš: Nema privilegovanih pacijenata! - [12. Avgust. 2015.]
Smeštaj za neizlečive - [14. Juli. 2015.]
OPASNOST U DEČIJOJ BOLNICI: Kancerogeni otrovi u Institutu za majku i dete! - [22. Juni. 2015.]
all
JNEN
JNEN.())."'.((
)nWxFVi">)nWxFVi RSS2.0" /> )nWxFVi">JNEN'EwATRm<'">)nWxFVi
JNEN
)heorpg.47/feed/RSS2.0.rss" title="RSS2.0-JNEN">)heorpg.47/feed/RSS2.0.rss" title="RSS2.0-JNEN">JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
medicina
zdravlje - istraživanja
bolesti
dijagnostika
lečenje bolesti
prirodni preparati
ostali preparati
prirodne kreme i melemi
zdravstvena zaštita
socijalna zaštita
prava pacijenata
opšte informacije
zakoni
knjižara
Vesti
all
JNEN
JNEN.())."'.((
)nWxFVi">)nWxFVi RSS2.0" /> )nWxFVi">JNEN'EwATRm<'">)nWxFVi
JNEN
)heorpg.47/feed/RSS2.0.rss" title="RSS2.0-JNEN">)heorpg.47/feed/RSS2.0.rss" title="RSS2.0-JNEN">JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
medicina
zdravlje - istraživanja
bolesti
dijagnostika
lečenje bolesti
prirodni preparati
ostali preparati
prirodne kreme i melemi
zdravstvena zaštita
socijalna zaštita
prava pacijenata
opšte informacije
zakoni
knjižara
Vesti



